vremesutra.rs
vremesutra.rs

Insolacija (osunčanost) u Srbiji

Insolacija je veoma bitan meteorološki faktor i usko je povezana sa oblačnošću.

Pojam i način određivanja insolacije (osunčanosti)

Insolacija predstavlja trajanje sunčevog sjaja i izražava su u satima. Instrument koji meri ovaj meteorološki parametar se naziva Heliograf, a na prostorima Srbije u upotrebi je Campbell-Stokes-ov Heliograf.

Trajanje sunčevog sjaja predstavlja zbirni period (u časovima) u kojem je iznad neke oblasti bilo sunčeve radijacije. Heliograf se sastoji od staklene kugle prečnika 9cm do 12cm (zavisi od tipa heliografa) koja služi kao sabirno sočivo za sunčeve zrake u čijoj se žiži oni fokusiraju na jednu tačku. Iza te sabirne tačke nalazi se heliografska traka koja je smeštena u metalnoj školjki. Na traci se nalazi podela u časovima, koja može biti dnevna, nedeljna ili mesečna u zavisnosti od tipa stanice i oblasti gde se vrši merenje.

Fokusirani sunčevi zraci padaju na pokretnu traku koju progorevaju i na osnovu traga kojeg ostavljaju na heliografskoj traci možemo sabirati sate trajanja insolacije u određenom periodu.

Kao period merenja sunčevog zračenja uzima se period između 06h i 18h mada ga leti ima i van tog intervala. Ako je sunčevog zračenja bilo tokom celog dana, heliografska traka će biti u potpunosti progorena, a ukoliko je ono bilo sa prekidima na heliografskoj traci se vide intervali kada sunčevog sjaja nije bilo, jer oni nisu progoreni.

Sunčevi zraci vidljivi kroz krošnju drveta.

Mesečni i godišnji hod insolacije u Srbiji

Mesečni i godišnji hod kretanja insolacije stoji u obrnutoj proporciji sa oblačnošću. Kada je oblačnost najveća, insolacija ja najmanja i obrnuto.

Iz toga se zaključuje da je insolacija najmanja u decembru, a najveća u julu. Sekundaran minimum insolacije je najčešće u januaru, a sekundaran maksimum je najčešće u avgustu.

Najsunčaniji deo godine, tačnije period sa najviše sunčevih sati je jun-avgust, dakle leto u Srbiji, dok je period godine sa najmanje sunčevih sati interval decembar-februar, dakle zimski meseci.

Značaj insolacije (osunčanosti) za Srbiju

Insolacija zajedno sa oblačnošću, čine ključne meteorološke parametre za bavljenje poljoprivredom. Svaka biljna kultura ima potreban broj sunčevih sati koje mora primiti u toku vegetacionog perioda (klijanje, cvetanje, sazrevanje) da bi se mogla uspešno gajiti u komercijalne svrhe.

Mladi vinogradar ubira plodova grožđa - Insolacija i vinogradarstvo.

Zbog toga je mali broj sunčanih sati često limitirajući faktor za uzgajanje određenih biljnih kultura i o tome je već bilo reči kod oblačnosti. Suviše velika količina sunčevog sjaja negativno utiče na razvijanje biljnih kultura. Ona se najčešće javlja uz vrlo visoke letnje temperature u Srbiji, kada zbog toga biljke prekidaju normalno formiranje ploda, sazrevaju suviše brzo, te im pri tome plodovi znaju ostati zakržljali i nedovoljno kvalitetni, a prinosi mogu podbaciti i za preko 60%.

Potencijal za iskorišćavanje insolacije

Insolacija predstavlja jedan od čistih izvor energije koji se u sve većoj meri iskorišćava na našim predelima.

Obzirom da je zbirni broj sunčanih sati nad Srbijom od 1500h do 2200h godišnje uslovi za iskorišćavanje solarne energije svakako postoje. Obzirom na rastuću potrebu za upotrebom čistih izvora energije, upotreba solarne energije (insolacije) se nameće kao jedan od logičnih vidova dobijanja toplotne i električne energije.

Najčešće postavljena pitanja (FAQ)

Da li postoji razlika između insolacije i radijacije?

Da, postoji razlika. Insolacija se odnosi na vidljivi deo sunčevog spektra, a radijacija podrazumeva ukupnu sumu zračenja (i vidljivi i nevidljivi deo zračenja koji se emituje sa sunca).

Da li ima insolacije i kada je oblačno vreme?

Ima, ali količina insolacije zavisi od količine, gustoće i tipa oblaka.

Da li se isplati koristiti solarne panele u Srbiji?

Svakako se isplati, obzirom da Republika Srbija prima dovoljne količine insolacije tokom cele godine da bi ovo bio isplativ i održiv izvor energije.